Zašto Kina spušta servere na dno mora: Da li je ovo budućnost AI?
Dodajte Kurir u vaš Google izborU blizini Šangaja pušten je u rad podvodni data centar povezan sa vetroelektranama na moru. Reč je o projektu koji kombinuje obnovljive izvore energije, prirodno hlađenje morskom vodom i infrastrukturu namenjenu obradi velikih količina podataka.
Zašto su data centri postali veliki problem?
Veštačka inteligencija zahteva ogromnu računarsku snagu. Svaki razgovor sa AI modelom, generisanje slika ili analiza podataka odvija se u data centrima koji troše ogromne količine električne energije.
Najveći problem nije samo napajanje servera već i njihovo hlađenje. Tradicionalni data centri koriste složene sisteme klimatizacije koji mogu predstavljati značajan deo ukupne potrošnje energije. Zbog toga tehnološke kompanije širom sveta traže nove načine za smanjenje troškova i potrošnje resursa.
Kako funkcioniše podvodni data centar?
Kineski projekat smešten je ispod površine mora, u blizini obalskih vetroparkova kod Šangaja. Serveri se nalaze u specijalno dizajniranim, zaptivenim modulima otpornim na pritisak i koroziju.
Umesto klasičnih rashladnih sistema, toplota se prenosi na okolnu morsku vodu. Pošto je temperatura mora relativno stabilna tokom cele godine, potreba za dodatnim hlađenjem značajno se smanjuje.
Pored toga, električna energija dolazi direktno iz obližnjih vetroelektrana, što dodatno smanjuje oslanjanje na fosilna goriva. Prema podacima iz projekta, više od 95 odsto potrebne energije može biti obezbeđeno iz obnovljivih izvora.
Prednosti koje bi mogle promeniti industriju
Najveća prednost ovakvog sistema jeste energetska efikasnost. Projektanti navode da podvodni centar može značajno smanjiti potrošnju električne energije zahvaljujući prirodnom hlađenju.
Tu su i druge koristi: manje zauzimanje skupog zemljišta u urbanim područjima; gotovo potpuno eliminisanje potrebe za slatkom vodom; direktno povezivanje sa obnovljivim izvorima energije; manji ugljenični otisak u odnosu na klasične data centre.
U eri kada AI sistemi troše sve više energije, ovakva rešenja postaju izuzetno privlačna za države i kompanije koje žele da prošire računarske kapacitete bez dodatnog opterećenja elektroenergetske mreže.
Nije sve tako jednostavno
Iako projekat izgleda impresivno, postoje i brojni izazovi.
Morska sredina je izuzetno agresivna za elektronsku opremu. So, vlaga i korozija predstavljaju ozbiljan rizik za dugoročan rad sistema. Svaki kvar može zahtevati složene i skupe intervencije pod vodom.
Dodatni problem predstavljaju nadogradnje hardvera. Dok se serveri u klasičnim data centrima mogu relativno lako zameniti, podvodna infrastruktura zahteva mnogo komplikovanije procedure.
Pitanje dugoročne isplativosti takođe ostaje otvoreno. Slični eksperimenti u prošlosti pokazali su da tehnološka izvodljivost ne garantuje i ekonomsku održivost.
Da li ćemo jednog dana imati servere na dnu okeana?
Kineski projekat predstavlja jedan od najambicioznijih pokušaja povezivanja obnovljive energije i veštačke inteligencije. Sa planiranim kapacitetom od 24 megavata i hiljadama servera namenjenih AI obradi podataka, ovaj centar pokazuje kako bi mogla izgledati infrastruktura budućnosti.
Kako potražnja za AI uslugama nastavlja da raste, sve je verovatnije da će se tehnološke kompanije okretati nekonvencionalnim rešenjima. Podvodni data centri možda danas deluju kao naučna fantastika, ali bi za nekoliko godina mogli postati važan deo globalne digitalne infrastrukture.
Jedno je sigurno – trka za efikasnijim i održivijim AI sistemima tek je počela.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.